2025: Ibikorwa by’ingenzi byaranze urwego rw’ubuhinzi n’ubworozi
Ubukungu

2025: Ibikorwa by’ingenzi byaranze urwego rw’ubuhinzi n’ubworozi

NYIRANEZA JUDITH

December 31, 2025

Urwego rw’ubuhinzi n’ubworozi rufatiye runini ubukungu bw’Igihugu kuko muri rusange ubuhinzi bwazamutseho 10% bugira uruhare rwa 1,5% ku musaruro mbumbe wose w’igihugu. Mu mwaka wa 2025, hakaba hari ibikorwa by’ingenzi byagezweho muri urwo rwego.

Umusaruro w’ibihingwa ngandurarugo wiyongereyeho 4%, mu gihe umusaruro w’ibihingwa ngengabukungu wiyongereyeho 35%, ubworozi bwiyongeraho, naho uburobyi bwiyongereyeho 34%.

Inama z’ingenzi zabaye ku buhinzi n’ubworozi

Mu nama ku kwihaza mu biribwa muri Afurika (Africa Food Systems Summit – AFS) yabereye i Dakar muri Senegal, muri Nzeri 2025, yahuje Abakuru b’Ibihugu bitandukanye n’abandi bayobozi, Perezida Paul Kagame yakomoje ku buryo Ikigega Ireme Invest kiri mu bikomeje gufasha mu mavugurura u Rwanda rukomeje mu ruhererekane rw’ubuhinzi n’ibiribwa.

Ireme Invest ni ikigega gikorera mu bice binyuranye by’u Rwanda cyatangijwe na Perezida Kagame mu kwezi k’Ugushyingo 2022, kikaba gikora nka Banki yimakaza kubungabunga ibidukikije (Green Bank).

Mu kwezi k’Ugushyingo 2025, habaye inama mpuzamahanga y’iminsi itatu yateraniye i Kigali kuva ku itariki 30 Nzeri 2025, yateguwe n’Ihuriro rya 6 ry’abahinzi muri Afurika y’Iburasirazuba (EAFF).

Minisiteri y’Ubuhinzi n’Ubworozi, MINAGRI, yagaragaje ko ubuhinzi butunze Abanyarwanda ari ubukorerwa ku butaka buhujwe bityo bugasagurira n’isoko.

Minisiteri y’Ubuhinzi n’Ubworozi yatangaje ko ubutaka bwahujwe akenshi abantu usangamo ari abibumbiye mu mashyirahamwe n’ingaga, usanga bafite ibyanya binini bihingwa, bakagira umusaruro munini kandi utubutse kuko bize ikintu cyo kwifatanya bagakorera hamwe, bakagabanya ikiguzi cyo guhinga.

U Rwanda rwemerewe miliyari 1,4 Frw yo kwagura imishinga 2 y’ubuhinzi na Banki Nyafurika Itsura Amajyambere (AfDB) y’inkunga y’amadolari y’Amerika 995.000, azifashishwa mu kwagura umushinga wa ‘Gabiro Agribusiness Hub’ n’uwo gukonjesha umusaruro wa ‘Kivu Cold Group’.

Guverinoma y’u Rwanda yashoye miliyoni 118 z’amadolari y’Amerika mu cyiciro cya mbere cy’Umushinga Gabiro Agribusiness Hub cyatangiriye kuri hegitari 5 600 ziherereye mu Mirenge ya Rwimiyaga na Karangazi mu Karere ka Nyagatare.

Habaye imurikabikorwa ry’ubuhinzi n’ubworozi ku nshuro ya 18, ribera ku Mulindi, mu Karere ka Gasabo kuva tariki ya 18 Kamena kugeza tariki ya 27 Kamena 2025, ryitabiriwe n’abamurika ibikorwa basaga 500.

Ryari rifite insanganyamatsiko igira iti ‘Duteze imbere guhanga ibishya n’ishoramari, nk’inkingi z’Ubuhinzi n’Ubworozi bidahungabanywa n’ibihe’.

Urwego rw’ubuhinzi n’ubworozi mu bipimo mu 2024/2025

Inyongeramusaruro

Ku bijyanye n’inyongeramusaruro, Ifumbire yose yakoreshejwe ingana na Mega toni 110,691.2.

Iyo fumbire ikaba igizwe n’icyigereranyo cy’ikoreshwa ry’ifumbire mvaruganda cyageze kuri kilogarama 73.2 kuri hegitari mu mwaka wa 2024/2025, intego ni ukugera kuri kilogarama 94.6 kuri hegitari mu 2029.

Gukoresha neza ifumbire bizamura umusaruro

Hakoreshejwe ishwagara ifasha kugabanya ubusharire bw’ubutaka ingana na Mega toni 16,762.2.

Abahinzi bakoresheje imbuto ingana na Mega toni 6,068.5 z’imbuto z’indobanure, zigizwe na Mega toni 5,653.1 z’ibigori, Mega toni 145.1 za soya na Mega toni 269.9 z’ingano 

Ubutubuzi bw’imbuto

Imbuto zatuburiwe mu gihugu zigizwe n’ibigori aho imbuto shingiro ari Mega toni 52,7 naho imbuto yemewe ikaba Mega toni 6,220.

Ingano zo imbuto shingiro ni Mega toni 42,8 mu gihe imbuto yemewe ari Mega toni 492,6

Gutubura imbuto ya Soya, imbuto shingiro ingana na Mega toni 39 naho imbuto yemewe ni Mega toni 297,5

Umuceri hatubuwe imbuto shingiro ingana na Mega toni 30,5 n’imbuto yemewe ingana na Mega toni 684,2

Umuceri ni kimwe mu bihingwa bituburwa

Ibirayi mu mwaka wa 20024/20205, hatubuwe imbuto shingiro ingana na Mega toni 5 100 naho imbuto yemewe ikangana na Mega toni 7 920.9.

Ku myumbati imbuto yo mu rwego rwa QDS (Quality Declared Seed – Imbuto yemejwe nk’iyujuje ibisabwa ni ingeri 124 244 000

Hatubuwe imbuto shingiro y’ibishyimbo ingana na Mega toni 48,5 naho imbuto yemewe ni Mega toni 361,02.

Ubuso bwuhirwa

Ubuso bwuhirwa mu Rwanda buriyongera cyane, bikorwa hagamijwe kwihaza mu biribwa no guteza imbere ubuhinzi, bwavuye kuri hegitari 52 175 mu 2017 bugera kuri hegitari 74 375 mu 2024, biteganyijwe ko buzagera kuri hegitari 132 171 mu 2029.

Ni ibikorwa bigirwamo uruhare binyuze mu mishinga minini nka CDAT, hongerwaho ubuso mu bishanga no ku misozi, ku bufatanye n’abaterankunga nka Banki y’Isi, Howard Buffett u Bushinwa  mu guteza imbere ubuhinzi burambye. 

Ubuso bwuhirwa buzakomeza kongerwa

Ubwishingizi ku bihingwa n’amatungo

Muri gahunda y’ubwishingizi, mu 2019, yo gushyira ibihingwa n’amatungo mu bwishingizi abayitabiriye bageze kuri 356 349, ku bihingwa ni abahinzi 307 593, naho ku matungo ni aborozi 48 756.

Mu mwaka wa 2024/2025, hishingiwe ubuso bugera kuri hegitari 37 034 zahinzweho ibihingwa birimo umuceri, ibigori, ibirayi, soya, ibishyimbo, imiteja, imyumbati n’urusenda.

Hishingiwe inka 53 125 n’amatungo magufi agera kuri 387 673 agizwe n’ingurube 15 661, n’inkoko 372 012 ndetse haniyongereyeho ubwishingizi ku bworozi bw’amafi, hakirimo kunozwa ingano y’uruhare rw’umworozi ku kiguzi cy’ubwishingizi ku ifi imwe.

Mu rwego rw’ubuhinzi, ikigamijwe ni ugukomeza kuzamura ikigero cyo kwihaza mu biribwa mu buryo burambye, bikazava kuri 79,6% byariho mu 2024 bikagera ku 100% mu 2029.”

Inka ziri mu matungo yishingirwa
Ubuhinzi bwa kijyambere bukoresha ikoranabuhanga no guhanga udushya buzatuma abantu bihaza mu biribwa
Hatangijwe gahunda idasanzwe yo kurengera ibidukikije mu buhinzi yitezweho gutanga akazi n’amahirwe y’ishoramari
Imurikabikorwa ni umwanya mwiza wo kwigiranaho
Ubuhinzi bukorwa mu buryo bw’ikoranabuhanga, hahingwa mu nzu yabugenewe (green house)

Ba uwa mbere mu kumenya amakuru agezweho!!!

TANGA IGITECYEREZO

AMATEGEKO AGENGA IYANDIKA RY'IGITEKEREZO CYAWE

IZINDI NKURU WASOMA